Reč pivo podrazumeva sve, od tamnog, jakog ejla do oštrog, penušavog gueuzes. Gomile različitih ukusa, boja i aroma je zgurano u nekolicinu grupa piva sa sličnim karakteristikama i metodoma proizvodnje.
Mnogi magazini vekovima objavljuju opširne članke o tajnama vina, a tek od nedavno su počeli da pišu o pivu na isti način. Pivo je mnogo složenije od vina, jer se vino bazira na samo jednom sastojku - grožđu. Pivo je savršeni balans između dva sastojka - slada i hmelja. Vrsta hmelja ima bar onoliko koliko i vrsta gvožđa, a postoje i mnogobrojne vrste slada od različitih žitarica. Uz to, postoji i nebrojeno mnogo dodataka i začina, koji pivarstvo čine još uzbudljivijim. U poslednje vreme je porastao interes za različite vrste lokalnog piva. Pivopije su zanesene izazovom koji pruža istraživanje raznih vrsta piva širom sveta.
Piva se dele u dve osnovne grupe, po mestu fermentacije kvasca u procesu proizvodnje:
ALE
Sinonim za sva piva gornje fermentacije. Od lagera je starije bar hiljadu godina. Najčešće se proizvodi u Engleskoj.
LAGER
Od nemačke reči "čuvati". U Engleskoj označava bilo koje zlatno, pivo donje fermentacije, a u ostalom delu sveta ima skoro isto značenje kao uopštena reč PIVO.
Ostale, može se reći, podgrupe gore navedenih piva, su:
CRNO PIVO
U Nemačkoj (i Japanu), jaki lager s ukusom crne čokolade. U Engleskoj, crna piva su jaka, imaju boju smole, slatka su i korite se za pravljenje "šendija" (miks limunade i piva"
BOK
Pivo za hladno vreme, sa većim procentom alkohola (6,5%). Tradicionalno je tamno, ali je danas i zlatno-bronzano. Poreklom iz Donje Saksonije, ali se više povezuje sa Bavarskom, Austrijom i Holandijom.
IRISH ALE
Blagi, pomalo slatki, crvenkasti ejl, poreklom iz Irske. Prizvodi se verzije i gornje i donje fermentacije. U Francuskoj se pravi KILLIAN'S BIERE ROUSSE, u Americi KILLIAN'S IRISH RED. Ginisov SMITHWICK'S of KILKENNY je najpopularniji ejl u Irskoj.
KRIK
Krik je mala tamna trešnja koja raste u okolini Brisela. Belgijsko pivo, kome je sekundarna fermentacija stimulisana dodavanjem trešanja, za suvi, voćni ukus i jaču boju.
PIVO SA MALIM SADRŽAJEM ALKOHOLA
Novo pivo (od 1980), sadrži oko 2,5% alkohol ili je potpuno bezalkoholno (0,05%). Neka se proizvode od kvasca koji daje malo alkohola, ili se proces vrenja veštački zaustavlja. Iz drugih se veštački odstranjuje alkohol destilacijom ili obrnutom osmozom. Pokazalo se da je teško na ovakav način dobiti pivo zadovoljavajućeg ukusa.
Najviše se proizvodi u Nemačkoj i Švajcarskoj.
MILD
Do 1960-tih je bilo dominantno pivo u Engleskoj i Velsu. Pivo donje fermentacije, sa malo hmelja, može biti i tamno i svetlo. Tradicionalno radničko pivo, koje je služeno na točenje u pabovima. Sada se zadržalo samo u Zapadnom Midlendu i severozapadnoj Engleskoj.
PILSNER
U najužem smislu, Pilsner je zlatni, hmeljasti, aromatični lager iz Plzena, Bohemia (Češka). Prvi put proizvedeno sredinom 19. veka, a pravi Pilsner Urquel se i danas tu proizvodi. Ima mnogo kopija ovog piva - neke su izvrsne, neke blede. Varijacije ovog piva dominiraju na svetskom tržištu.
Nemački Pilsner je dominantan na svetskom tržištu. Suv je i hmeljast, svetle, zlatne boje. Sadrži oko 5% alkohola i manje ima slada od originalne češke verzije. (WARSTEINER, BITBURGER, HERFORDER)
PORTER
Koreni portera su prekriveni velom tajne. Smatra se da je prvi put proizvedeno 1722 u Londonu, mešanjem karakteristika jakog, smeđeg i starog ejla. Porter nikada nije bio zanatski proizvođen - došao je sa Industrijskom revolucijom. Prve velike pivare su proizvodile porter, jer ima jednu prednost u odnosu na ejl - trajnije je. Prvenstveno se u braon blagi ejl dodaje veća količina hmelja, kako bi se povećala trajnost. Onda se pušta da mesecima zri u ogromnim kontejnerima, da bi se dobila veća koncentracija alkohola. Takvo zrelo pivo se meša sa istim takvim mladim pivom, da bi se dobio potpuni ukus portera.
STOUT
Potpuno suprotan Pilsneru. Suvo, crno pivo, kome se, u procesu proizvodnje, dodaje taman, prepržen ječam, kao i veća količina hmelja, čime se dobija karakterističan ukus. Točeni staut je gušći od flaširanog, jer se u kontejnerima nalazi i azot, koji potpomaže točenje.
BELO PŠENIČNO PIVO
Potiče iz Belgije. Vari se sa 50% pšenice (umesto ječma), a dodaju se i kora od narandže i korijandera. HOEGAARDEN je najpoznatije belo pšenično pivo, koje je prvi put proizvedeno 1966 godine. U današnje vreme mnoge belgijske pivare proizvode takvu vrstu piva po uzoru na HOEGAARDEN. Ono se vari na bazi sirove pšenice i slada ječma. Najpoznatija pšenična piva su: BRUGS TARWEBIER, DENTERGEMS WITBIER.