https://socdevelopment.wordpress.co...i-pica-miroslav-ivic-srpski-marihuana-farmer/
MIROSLAV IVIĆ – SRPSKI marihuana FARMER
Intervjuisao: Ras Voja
Da li Vam je prihvatljivo da radi razlike nadalje konoplja bude naziv za industrijski kanabis sa 0,3% THC-a a da pod kanabisom govorimo o potentnijim biljkama?
Ne. Jer je neprecizno. Sve su to konoplje, njih oko 4000 sorti, sa pripadajućim najrazličitijim osobinama svojstvenim tim sortama. Rod Kanabis (Cannabis) je veoma razgranat, na srpskom se jednostavno zove konoplja. Kao što su sve sorte jabuke, jednostavno jabuka, sve sorte pšenice su pšenica. Marihuana je rogobatni strani naziv jedne prirodne biljke, koji služi da jasno naglasi zastrašenom stanovništvu, da se radi o nekom zlu, ili otrovu. Što ne može biti dalje od istine.
Čemu prefiks ”industrijska”? Čime je konoplja zaslužila da joj se prlja ime, kad je ona prirodna biljka, koja se ne tretira hemikalijama, ne prska se, za razliku od mnogih drugih kultura, kao što su soja ili kukuruz, koje iako se zaista koriste u industriji, ne nose naziv, Industijska soja i Industrijska pšenica. Glupo je. Umesto ”industrijska konoplja” jednostavno možemo reći konoplja, ili domaća konoplja, kao što se oduvek i zvala. ”Sativa” inače znači- korisna.
Vaša poljoprivredna aktivnost, i sledbeno tome i prodavnica „Ivić bio shop“ posledica je dugogodišnje ljubavi za pčelarstvo? Pojedini proizvodi poput „mega miksa“ su medne mešavine za poboljšanje imuniteta.
Pčele su divna bića. Ljudi nedovoljno poznaju pčele i njihovu ulogu u prirodi. Mi često banalizujemo svet oko sebe, ne svatajući suštinu i veličinu prirode čiji smo deo.
Ja sam, živeći u Sokobanji uvideo da imamo Bogom dane uslove za proizvodnju najbolje hrane, pčelinjih proizvoda i lekovitog bilja. Malo koja teritorija u Evropi je tako izdašna, zdrava i pogodna za proizvodnju vrhunskih proizvoda.
Mega miks je složena smeša sva četiri glavna pčelinja proizvoda: meda, polena, propolisa i matičnog mleča. To je bogatstvo. Praktično cela košnica je sadržana u jednoj kašičici te ukusne mešavine. To je prirodna vitaminsko-energetska bomba za organizam. A bez konzervansa.
Kako se jedan pčelar zainteresovao za gajenje konoplje? Kakvo je vaše iskustvo „farmera“ ali i proizvođača i prodavca?
Odrastao sam u Sokobanji u porodici koja je mnogo vremena provodila napolju, u prirodi. Kao svaka domaćinska kuća imali smo uvek domaće životinje, pčele, baštu, konoplju, voćnjak, vinograd. Tako das u mi pčele i bilje bilo prirodno okruženje, svakodnevica, način života. Imajući u kući obimnu literaturu o lekovitom bilju, pošto se otac bavio lekovitim biljem, pre svega rtanjskim čajem, zanimale su me osobine biljaka, pa sam čitajući saznao da je konoplja lekovita biljka, osim što se koristi za izradu tkanine i kanapa. Kao mali sam brao crnu konoplju i sušio na terasi svoje kuće u Sokobanji, tokom devedesetih. Ta prava, autentična konoplja je imala veoma jak miris i zabranjena je današnjim propisima. Imala je 5-6 % thc-a što je oko 15 X jače od maksimuma propisanog današnjim zakonom. Zbog udaljenosti zasada to niko od vlasti nije dirao. Međutim, danas gajim na velikim površinama, strogo po propisima, jer ne želim da imam državu za vratom. Velike količine roda su u pitanju, pa je saradnja sa državnim organima prepoučiva. Osim konoplje u Sokobanji još po negde ljudi gaje opijumski mak. Jer to je u tradiciji naroda, to nije ništa neobično, posebno.
Prodajući konoplju, radeći sa ljudima, stekao sam brojna prijateljstva sa svojim divnim klijentima. Jer to su dobro obrazovani, načitani ljudi, informisani, ispunjeni koji su putovali po svetu, širih shvatanja. Oni znaju da cene prirodu i prednosti preventive, kroz upotrebu zdravih prirodnih proizvoda, što je za svako poštovanje i pohvalu.
Ovo što radim smatram da činim uslugu stanovništvu svoje zemlje I čovečanstva uopšte. Želim da kroz rad u onome što mogu da realizujem, na mestu koje omogućava najbolji rezultat, dam svoj doprinos naciji, pre svega u zdravlju ljudi. Pozivam na preventivu, voleo bih da nema poroka i zla. Svoj rad i napor ne gledam kao neki posao od 9-17, već kao neki svoj zadatak. Biljka koja ima toliki potencijal mora da prodre u našu svakodnevicu, bilo kao lek, hrana, ili tehnička roba ili gorivo.
Kažete da imate malu ali kvalitetnu proizvodnju. Koliko je teško održati tako nešto u sadašnjim uslovima poslovanja u Srbiji?
Tokom godina država je otežala uzgoj konoplji, ograničavajućim propisima, praktično je zabranivši, stavljajući je na neku listu narkotika. Taj bezlični državni mehanizam u svojoj težnji da reguliše svaki segment života stavio je konoplju pod udar zakona o psihoaktivnim supstancama, iako je sama država monopolista u proizvodnji semenske konoplje, koja je nepogodna za zloupotrebu, pošto sadrži THC samo teoretski, do 0,3%. Što se propisa republike Srbije tiče, THC se smatra najgorim otrovom. Gore od arsena u vodi, aflatoksina u mleku. Dragocena supstanca kojom moderni i razvijeni svet, kome ova država teži i čija poglavlja otvara svaki dan, leči svoje teško obolele građane. A stvara ga biljka za koju seme sami proizvode. Apsurdno.
Apsurdnost zakona u Srbiji dovode do onemogućavanja normalnog rada. Zato što se sistem boji THC-a. Mi ručno proizvodimo svaki komad proizvoda, bilo da se radi o melemu, labelu, ili nekom piću ili kolačićima od konoplje. Ali iz razloga straha od progona retko ko bi se upustio u čari prerade konoplje u Srbiji. Zato se orjentišemo izvozu. Zahvaljujući propisima naše republike, može se desiti da će najbolje proizvode koje ova zemlje može da proizvede koristiti stranci, tuđini, dok će naš narod ostati uskraćen za nešto dobro i zdravo, a proizvedeno upravo na njegovoj zemlji. Što je strašno.
„Kanabika“ predstavlja originalnu medovaču Vaše proizvodnje sa 35% alkohola i cvetom konoplje. Pored ukusa, konoplja daje i zelenu boju. Piće je slatkastog ukusa, poput likera. Kome možete preporučiti da proba ovaj neobičan napitak?
Kanabika je potpuni hit. Originalno piće napravljeno od konoplje i meda. Izaziva opšte oduševljenje. Obožavaju je mladi. Obično se kupuje za neke specijalne prilike, proslave, rođendane, slave, pa i svadbe. Ekskluzivni kafići u Beogradu vole da je preporuče svojim posebnim gostima. Kanabika je zaista jedno zanimljivo piće.
Učestvovali ste u obeležavanju Međunarodnog kanabis dana u Srbiji – „Šifra 420“ u organizaciji „Hemp humansa“. Kako Vam se činila edukativna tribina o kanabisu?
Kako da ne. Uvek podržavam dobre stvari. Događaji tog tipa su početak otvaranja jednog novog perioda naše zajednice. Taj skup u Monsunu je dokaz da nastupa vreme slobode građana da koriste ono što priroda daje, besplatno.
Zahvaljujući učesnicima tribine kao što su Vojin, Maja i Jovan Matić svako ko je prisustvovao mogao je da čuje dragocene ideje i informacije vezane za biljku, neposredno, iz iskustva govornika. Drugo, atmosfera skupa je bila više nego prijateljska, opuštena, dobra energija se osećala. Onda je usledila žurka do jutra.
Koliki su Vaši sadašnji usevi konoplje? Važnije, koliko je tržište za legalne proizvode od kanabisa u Beogradu i Srbiji?
Ove godine konoplju gajim u podnožju Rtnja na četiri plantaže, ukupno oko dva miliona biljaka, što je dovoljno da pokrile nacionalne potrebe, u ovoj fazi razvijenosti tržišta. Iako je Beograd relativno veliko tržište, sa raznorodnom populacijom korisnika proizvoda od domaće konoplje, još uvek postoji podozrenje, neverica kod stanovništva, naročito starijih. Manje obrazovani veruju da je u pitanju droga, što je razočaravajuće. Treba još mnogo, mnogo raditi na podučavanju stanovništva, što je posao za novinare i medije.
Licencu za gajenje konoplje Vam izdaje nadležno Ministarstvo. Koliko je komplikovano održavati je?
Licenca se traži i izdaje jednom godišnje i vredi samo godinu dana. Sledeće godine opet. Postoje vremenski rokovi, kao i objektivna ograničenja. Propisi naše države su strogi, iscrpljući i apsurdni. Licenca ne znači mnogo, s obzirom da mi je milicija dolazila deset puta na plantaže, a povremeno odvođenje u miliciju postaje standardni deo uzgoja konoplje. Informativni razgovori, davanje izjava, dokazivanje već dokazanog i tako. Dva predmeta u tužilaštvu imam, zbog uzgoja domaće konoplje, bez obzira na Licencu. Iako oni sve već znaju, opet, cimanje je uvek opcija. Do donošenje novog zakona.
Posedujte Internet prodavnicu. Koliko dobro urađen sajt olakšava pristup ciljnoj grupi i smanjuje troškove? Kako vidite poslovanje u savremenom tranzicionom kapitalizmu?
Kvalitetan sajt je svakako prednost. Današnjica omogućava lak uvid u ponudu, naručivanje i brzu nabavku željenog proizvoda, za manje od jednog dana. Online šoping je definitivno današnjica i budućnost. Štedeći vreme, štedimo novac. Za desetak godina koncept prodavnice, dućana će biti zaboravljen. Svi ćemo naručivati preko neta.
Nega tela i lica „Fejsmaster“ je prirodno zasnovan eliminator bubuljica. Kakve rezultate je ova krema dala u praksi? Uspevate li da uklonite noćnu moru svakog tinejdžera?
Pre svega mladima je i namenjen. Dugo traje, do godinu dana. Lice je čisto, bez bubuljica. Uspeh tog proizvoda, efikasnost njegova je zasnovana na prirodnom efektu i prirodnim sastojcima i načinu izrade. Svaki komad se pravi ručno, bez mašina i hemikalija.
Sapun od konoplje ima odličan miris i iako neobičnog („marsovskog“) izgleda, pleni pažnju devojaka i veoma je upotrebljiv. Kako ste došli na ideju da pravite (Ph neutralni …) sapun koristeći konoplju? Kako vidite primenu konoplje u nezi ljudskog tela. Interna šala za konoplju je da „leči gde god se stavi“.
Sapun od konoplje VUTREX je bio moj prvi proizvod od konoplje predstavljen na Sajmu u Sokobanji. Odmah su pitali: Jel ti to smeš da prodaješ?? U smislu, da li je to droga. Gledam i ne verujem, kakvo nepoznavanje stvari. Konoplja je inače izuzetno zdrava za kožu. Leči čak ozbiljna oštećenja, kao što su ekcemi, infekcije, psorijaza. Čudo od biljke. Taj sapun mahom radimo za Švedsku, koji se tamo prodaje online po višestruko većoj ceni. Jer im jako prija, a klima te Skandinavije je surova, pa im treba nešto jako dobro za kožu.
Paleta Vaših proizvoda uključuje i proizvode protiv akni – antiakne paketa i „Vutrexa“, glavnih problema tinejdžera. Da li je nativ „Vutrex“ baš prikladan za sapun, bio on i od konoplje?
Poklonili smo i adekvatnu pažnju zdravlju kože. Među sedamdeset proizvoda koje izrađujemo ima nekoliko njih namenjenih prvenstveno zdravlju i lepoti mladih ljudi. Ovi proizvodi su jako efikasni. Već po prvoj upotrebi je vidljiv željeni rezultat. Sve je to zahvaljujuči sastavu i načinu izrade. Originalnost proizvoda je odražena i u originalnosti njihovih imena, kao što je VUTREX. Specifično, prodorno, prepoznatljivo i lako pamtivo.
Proizvodite i – medovaču sa aronijom. Koliko ovo piće može doprineti boljem raspoloženju starijih građana? Medovača sa valerijanom verovatno ima posebnu primenu.
Aronija je izuzetno zdrava voćka. Praktično organik, kao i konoplja. Inače forsiramo upotrebu biljnih sirovina koje se po definiciji stvari ne prskaju. Konoplja, aronija, bor, kopriva, tartuf. Tu se našla i valerijana, odnosno odoljen, na srpskom. Kao što je aronija korisna i zdrava za krv, tako je valerijana korisna za opuštanje, naročito za žene, u ovo doba stresne svakodnevice.
MIROSLAV IVIĆ – SRPSKI marihuana FARMER
Intervjuisao: Ras Voja
Da li Vam je prihvatljivo da radi razlike nadalje konoplja bude naziv za industrijski kanabis sa 0,3% THC-a a da pod kanabisom govorimo o potentnijim biljkama?
Ne. Jer je neprecizno. Sve su to konoplje, njih oko 4000 sorti, sa pripadajućim najrazličitijim osobinama svojstvenim tim sortama. Rod Kanabis (Cannabis) je veoma razgranat, na srpskom se jednostavno zove konoplja. Kao što su sve sorte jabuke, jednostavno jabuka, sve sorte pšenice su pšenica. Marihuana je rogobatni strani naziv jedne prirodne biljke, koji služi da jasno naglasi zastrašenom stanovništvu, da se radi o nekom zlu, ili otrovu. Što ne može biti dalje od istine.
Čemu prefiks ”industrijska”? Čime je konoplja zaslužila da joj se prlja ime, kad je ona prirodna biljka, koja se ne tretira hemikalijama, ne prska se, za razliku od mnogih drugih kultura, kao što su soja ili kukuruz, koje iako se zaista koriste u industriji, ne nose naziv, Industijska soja i Industrijska pšenica. Glupo je. Umesto ”industrijska konoplja” jednostavno možemo reći konoplja, ili domaća konoplja, kao što se oduvek i zvala. ”Sativa” inače znači- korisna.
Vaša poljoprivredna aktivnost, i sledbeno tome i prodavnica „Ivić bio shop“ posledica je dugogodišnje ljubavi za pčelarstvo? Pojedini proizvodi poput „mega miksa“ su medne mešavine za poboljšanje imuniteta.
Pčele su divna bića. Ljudi nedovoljno poznaju pčele i njihovu ulogu u prirodi. Mi često banalizujemo svet oko sebe, ne svatajući suštinu i veličinu prirode čiji smo deo.
Ja sam, živeći u Sokobanji uvideo da imamo Bogom dane uslove za proizvodnju najbolje hrane, pčelinjih proizvoda i lekovitog bilja. Malo koja teritorija u Evropi je tako izdašna, zdrava i pogodna za proizvodnju vrhunskih proizvoda.
Mega miks je složena smeša sva četiri glavna pčelinja proizvoda: meda, polena, propolisa i matičnog mleča. To je bogatstvo. Praktično cela košnica je sadržana u jednoj kašičici te ukusne mešavine. To je prirodna vitaminsko-energetska bomba za organizam. A bez konzervansa.
Kako se jedan pčelar zainteresovao za gajenje konoplje? Kakvo je vaše iskustvo „farmera“ ali i proizvođača i prodavca?
Odrastao sam u Sokobanji u porodici koja je mnogo vremena provodila napolju, u prirodi. Kao svaka domaćinska kuća imali smo uvek domaće životinje, pčele, baštu, konoplju, voćnjak, vinograd. Tako das u mi pčele i bilje bilo prirodno okruženje, svakodnevica, način života. Imajući u kući obimnu literaturu o lekovitom bilju, pošto se otac bavio lekovitim biljem, pre svega rtanjskim čajem, zanimale su me osobine biljaka, pa sam čitajući saznao da je konoplja lekovita biljka, osim što se koristi za izradu tkanine i kanapa. Kao mali sam brao crnu konoplju i sušio na terasi svoje kuće u Sokobanji, tokom devedesetih. Ta prava, autentična konoplja je imala veoma jak miris i zabranjena je današnjim propisima. Imala je 5-6 % thc-a što je oko 15 X jače od maksimuma propisanog današnjim zakonom. Zbog udaljenosti zasada to niko od vlasti nije dirao. Međutim, danas gajim na velikim površinama, strogo po propisima, jer ne želim da imam državu za vratom. Velike količine roda su u pitanju, pa je saradnja sa državnim organima prepoučiva. Osim konoplje u Sokobanji još po negde ljudi gaje opijumski mak. Jer to je u tradiciji naroda, to nije ništa neobično, posebno.
Prodajući konoplju, radeći sa ljudima, stekao sam brojna prijateljstva sa svojim divnim klijentima. Jer to su dobro obrazovani, načitani ljudi, informisani, ispunjeni koji su putovali po svetu, širih shvatanja. Oni znaju da cene prirodu i prednosti preventive, kroz upotrebu zdravih prirodnih proizvoda, što je za svako poštovanje i pohvalu.
Ovo što radim smatram da činim uslugu stanovništvu svoje zemlje I čovečanstva uopšte. Želim da kroz rad u onome što mogu da realizujem, na mestu koje omogućava najbolji rezultat, dam svoj doprinos naciji, pre svega u zdravlju ljudi. Pozivam na preventivu, voleo bih da nema poroka i zla. Svoj rad i napor ne gledam kao neki posao od 9-17, već kao neki svoj zadatak. Biljka koja ima toliki potencijal mora da prodre u našu svakodnevicu, bilo kao lek, hrana, ili tehnička roba ili gorivo.
Kažete da imate malu ali kvalitetnu proizvodnju. Koliko je teško održati tako nešto u sadašnjim uslovima poslovanja u Srbiji?
Tokom godina država je otežala uzgoj konoplji, ograničavajućim propisima, praktično je zabranivši, stavljajući je na neku listu narkotika. Taj bezlični državni mehanizam u svojoj težnji da reguliše svaki segment života stavio je konoplju pod udar zakona o psihoaktivnim supstancama, iako je sama država monopolista u proizvodnji semenske konoplje, koja je nepogodna za zloupotrebu, pošto sadrži THC samo teoretski, do 0,3%. Što se propisa republike Srbije tiče, THC se smatra najgorim otrovom. Gore od arsena u vodi, aflatoksina u mleku. Dragocena supstanca kojom moderni i razvijeni svet, kome ova država teži i čija poglavlja otvara svaki dan, leči svoje teško obolele građane. A stvara ga biljka za koju seme sami proizvode. Apsurdno.
Apsurdnost zakona u Srbiji dovode do onemogućavanja normalnog rada. Zato što se sistem boji THC-a. Mi ručno proizvodimo svaki komad proizvoda, bilo da se radi o melemu, labelu, ili nekom piću ili kolačićima od konoplje. Ali iz razloga straha od progona retko ko bi se upustio u čari prerade konoplje u Srbiji. Zato se orjentišemo izvozu. Zahvaljujući propisima naše republike, može se desiti da će najbolje proizvode koje ova zemlje može da proizvede koristiti stranci, tuđini, dok će naš narod ostati uskraćen za nešto dobro i zdravo, a proizvedeno upravo na njegovoj zemlji. Što je strašno.
„Kanabika“ predstavlja originalnu medovaču Vaše proizvodnje sa 35% alkohola i cvetom konoplje. Pored ukusa, konoplja daje i zelenu boju. Piće je slatkastog ukusa, poput likera. Kome možete preporučiti da proba ovaj neobičan napitak?
Kanabika je potpuni hit. Originalno piće napravljeno od konoplje i meda. Izaziva opšte oduševljenje. Obožavaju je mladi. Obično se kupuje za neke specijalne prilike, proslave, rođendane, slave, pa i svadbe. Ekskluzivni kafići u Beogradu vole da je preporuče svojim posebnim gostima. Kanabika je zaista jedno zanimljivo piće.
Učestvovali ste u obeležavanju Međunarodnog kanabis dana u Srbiji – „Šifra 420“ u organizaciji „Hemp humansa“. Kako Vam se činila edukativna tribina o kanabisu?
Kako da ne. Uvek podržavam dobre stvari. Događaji tog tipa su početak otvaranja jednog novog perioda naše zajednice. Taj skup u Monsunu je dokaz da nastupa vreme slobode građana da koriste ono što priroda daje, besplatno.
Zahvaljujući učesnicima tribine kao što su Vojin, Maja i Jovan Matić svako ko je prisustvovao mogao je da čuje dragocene ideje i informacije vezane za biljku, neposredno, iz iskustva govornika. Drugo, atmosfera skupa je bila više nego prijateljska, opuštena, dobra energija se osećala. Onda je usledila žurka do jutra.
Koliki su Vaši sadašnji usevi konoplje? Važnije, koliko je tržište za legalne proizvode od kanabisa u Beogradu i Srbiji?
Ove godine konoplju gajim u podnožju Rtnja na četiri plantaže, ukupno oko dva miliona biljaka, što je dovoljno da pokrile nacionalne potrebe, u ovoj fazi razvijenosti tržišta. Iako je Beograd relativno veliko tržište, sa raznorodnom populacijom korisnika proizvoda od domaće konoplje, još uvek postoji podozrenje, neverica kod stanovništva, naročito starijih. Manje obrazovani veruju da je u pitanju droga, što je razočaravajuće. Treba još mnogo, mnogo raditi na podučavanju stanovništva, što je posao za novinare i medije.
Licencu za gajenje konoplje Vam izdaje nadležno Ministarstvo. Koliko je komplikovano održavati je?
Licenca se traži i izdaje jednom godišnje i vredi samo godinu dana. Sledeće godine opet. Postoje vremenski rokovi, kao i objektivna ograničenja. Propisi naše države su strogi, iscrpljući i apsurdni. Licenca ne znači mnogo, s obzirom da mi je milicija dolazila deset puta na plantaže, a povremeno odvođenje u miliciju postaje standardni deo uzgoja konoplje. Informativni razgovori, davanje izjava, dokazivanje već dokazanog i tako. Dva predmeta u tužilaštvu imam, zbog uzgoja domaće konoplje, bez obzira na Licencu. Iako oni sve već znaju, opet, cimanje je uvek opcija. Do donošenje novog zakona.
Posedujte Internet prodavnicu. Koliko dobro urađen sajt olakšava pristup ciljnoj grupi i smanjuje troškove? Kako vidite poslovanje u savremenom tranzicionom kapitalizmu?
Kvalitetan sajt je svakako prednost. Današnjica omogućava lak uvid u ponudu, naručivanje i brzu nabavku željenog proizvoda, za manje od jednog dana. Online šoping je definitivno današnjica i budućnost. Štedeći vreme, štedimo novac. Za desetak godina koncept prodavnice, dućana će biti zaboravljen. Svi ćemo naručivati preko neta.
Nega tela i lica „Fejsmaster“ je prirodno zasnovan eliminator bubuljica. Kakve rezultate je ova krema dala u praksi? Uspevate li da uklonite noćnu moru svakog tinejdžera?
Pre svega mladima je i namenjen. Dugo traje, do godinu dana. Lice je čisto, bez bubuljica. Uspeh tog proizvoda, efikasnost njegova je zasnovana na prirodnom efektu i prirodnim sastojcima i načinu izrade. Svaki komad se pravi ručno, bez mašina i hemikalija.
Sapun od konoplje ima odličan miris i iako neobičnog („marsovskog“) izgleda, pleni pažnju devojaka i veoma je upotrebljiv. Kako ste došli na ideju da pravite (Ph neutralni …) sapun koristeći konoplju? Kako vidite primenu konoplje u nezi ljudskog tela. Interna šala za konoplju je da „leči gde god se stavi“.
Sapun od konoplje VUTREX je bio moj prvi proizvod od konoplje predstavljen na Sajmu u Sokobanji. Odmah su pitali: Jel ti to smeš da prodaješ?? U smislu, da li je to droga. Gledam i ne verujem, kakvo nepoznavanje stvari. Konoplja je inače izuzetno zdrava za kožu. Leči čak ozbiljna oštećenja, kao što su ekcemi, infekcije, psorijaza. Čudo od biljke. Taj sapun mahom radimo za Švedsku, koji se tamo prodaje online po višestruko većoj ceni. Jer im jako prija, a klima te Skandinavije je surova, pa im treba nešto jako dobro za kožu.
Paleta Vaših proizvoda uključuje i proizvode protiv akni – antiakne paketa i „Vutrexa“, glavnih problema tinejdžera. Da li je nativ „Vutrex“ baš prikladan za sapun, bio on i od konoplje?
Poklonili smo i adekvatnu pažnju zdravlju kože. Među sedamdeset proizvoda koje izrađujemo ima nekoliko njih namenjenih prvenstveno zdravlju i lepoti mladih ljudi. Ovi proizvodi su jako efikasni. Već po prvoj upotrebi je vidljiv željeni rezultat. Sve je to zahvaljujuči sastavu i načinu izrade. Originalnost proizvoda je odražena i u originalnosti njihovih imena, kao što je VUTREX. Specifično, prodorno, prepoznatljivo i lako pamtivo.
Proizvodite i – medovaču sa aronijom. Koliko ovo piće može doprineti boljem raspoloženju starijih građana? Medovača sa valerijanom verovatno ima posebnu primenu.
Aronija je izuzetno zdrava voćka. Praktično organik, kao i konoplja. Inače forsiramo upotrebu biljnih sirovina koje se po definiciji stvari ne prskaju. Konoplja, aronija, bor, kopriva, tartuf. Tu se našla i valerijana, odnosno odoljen, na srpskom. Kao što je aronija korisna i zdrava za krv, tako je valerijana korisna za opuštanje, naročito za žene, u ovo doba stresne svakodnevice.