Značajka organskog uzgoja je u tome što zabranjuje upotrebu svih mineralnih gnojiva i svih pesticida. Umjetna se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima. Organski uzgojena hrana neusporedivo je boljeg i prirodnijeg okusa.Također se radi i na prirodnoj otpornosti biljaka kao prevenciji protiv štetočina i bolesti.Organska gnojidba prvenstveno surađuje sa životom u tlu. Hranjiva se polagano - takoreći po potrebi -otapaju i nude biljkama. One mogu birati - i koriste tu mogućnost - ono što im je upravo potrebno. Time se postiže jednakomjerna ishrana zdravom, mješovitom hranom. Su*višna hranjiva zadržavaju mikroor*ganizmi, te ih se ne može tako brzo isprati.
Organska gnojidba usklađena s prillikama u vrtu ima mnoge prednosti:
biljke rastu snažne i zdrave. Njiho*vo tkivo ne sadrži suvišnu vodu, stoga su trajnije i bolje se čuvaju. Te harmonično ishranjene biljke vrlo su otporne na bolesti i namet*nike. U pozitivne posljedice prirod*ne gnojidbe spada i izvrsna aroma i upečatljiv okus, jer plod ima dobar ili loš okus kao i ishrana na kojoj je izrastao. Kako bi svojim biljkama u vrtu po*nudio pravilnu kombinaciju, bio-vrtlar mora točno poznavati glavna hranjiva koja su potrebna zelenom raslinju. U njih spadaju ugljik, kisik i vodik. Tim se temeljnim elementi*ma biljke same opskrbljuju iz zraka i iz tla. Dodavati se moraju dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Prema njihovim kemijskim simbolima na*zivamo ih skraćeno NPK-gnojiva. U njih se ubrajaju i kalcij i mikro*elementi.
Dušik
On potiče rast izdanaka i listova te je potreban za stvaranje za život važnih spojeva - bjelančevina. Pri*rodni je "spremnik " dušika zrak. Određena živa bića u tlu su struč*njaci koji mogu zadržati prozračni, anorganski dušik i pretvoriti ga u organske oblike. U njih spadaju, primjerice, kvržišne bakterije kao i drugi mikroorganizmi.
Dušična gnojiva su leguminoze (mahunarke kao: djetelina, vučika, grašak i grah koje obogaćuju dušik putem kvržišnih bakterija u svom korijenju i u tlu), te kupovna gno*jiva: mljeveno rogovlje, strugotine od rogova, sušena krv i sačma od ricinusa. Životinjska gnojiva s re*lativno visokim udjelom dušika su ovčji i kozji gnoj.
Prekomjerna gnojidba dušikom uzrokuje produženi rast vegetativ*nih organa, spužvasto tkivo i osjet*ljivost na bolesti. Biljke sve "ula*žu " u listove, a od toga onda "pate " cvjetovi plodovi. Izrazito preko*mjerna gnojidba dušikom može do*vesti i do "paleži". U takvim sluča*jevima može pomoći malč od sijena koji privlači dušik na sebe, budući da ima vrlo široki C:N-odnos.
Suvišna gnojidba dušikom: zelena, tvrda mjesta nepravilno dozrijevaju.
Nedostatak dušika očituje se u žućkastoj boji listova. To obojenje može čak prijeći u crvenkastoljubi-časte tonove.
Fosfor
On prije svega potiče nastanak cvje*tova i plodova te ima velikog udjela u stvaranju bjelančevina. U njego*vanim humusnim tlima većinom postoji dovoljno fosfornih spojeva. Tamo gdje je život u tlu aktivan, na raspolaganju je i dovoljno fosfora za biljke. Fosforna gnojiva su koštano braš*no, sirovi fosfat i Thomasovo braš*no. Zivotinjsko gnojivo s visokim sadržajem fosfora je gnoj od peradi (kokošji, golublji i guano-gnoj).
Suvišna gnojidba fosforom uzrokuje poteškoće u izmjeni tvari. Biljke više ne mogu apsorbirati određene mikroelemente kao što su željezo i bakar. Posljedica toga su
smetnje u rastu i razvoju.
Nedostatak fosfora vidljiv je u cr*venkastoj ili smeđe ljubičastoj boji lista, u lošem stvaranju korijenja i slabom zametanju plodova.
Kalij
Ovaj se element "brine " za čvrstoću tkiva biljke i za stabilnu struk*turu. On potiče nastanak korijenja i gomolja. Budući da sprečava is-paravanje vode, on tako štiti biljke od isušivanja i smrzavanja uslijed mraza. Hranjivo bogato kalijem naročito je važno za izmjenu tva*ri u biljkama, a ima i važnu ulogu u fotosintezi i kod stvaranja škro*ba i šećera.
Kalij je sadržan u ve*ćini vrsta tla, no mikroorganizmi ga moraju pretvoriti u oblike koji su prihvatljivi biljkama. Sto je tlo aktivnije, to manje "pati " od nedo*
statka kalija.
Gnojiva na bazi kalija su drveni pepeo, proizvodi od algi i kalijma-gnezij (patentirani kalij).
Životinjska gnojiva s velikim sadržajem kalija su gnoj od peradi, sušeni go*veđi gnoj i svinjski gnoj. I koštano brašno sadrži dosta kalija.
Suvišna gnojidba kalijem vidljiva je u nepravilnostima tijekom rasta. U tlu može uslijed viška kalija doći do nedostatka magnezija i kalcija.
Nedostatak kalija vidljiv je po tome da lišće smeđi na rubovima te konač*no odumire. Biljke ne rastu dobro i mogu vrlo iznenada uvenuti.
Kalcij
On veže kiseline u tlu, učvršćuje strukturu tla i potiče život u tlu. Kalcij spada u najvažnije građevne elemente pomoću kojih biljke stva*raju svoja hranjiva. On sudjeluje i u izmjeni iona.
Gnojiva na bazi kalcija su kalci-jev karbonat, lapor, magnezijev vapnenac, živo vapno, Thomasovo brašno, kameno brašno i dijatomej-ska zemlja.
Suvišna gnojidba kalcijem poti*skuje kalij. Tlo postaje izrazito al-kalno. Većina biljaka međutim pre*dnost daje blago kiseloj zemlji.
Nedostatak kalcija vidljiv je u sla*bom rastu korijenja, a tlo postaje kiselo.
Mikroelementi
Ove dodatne tvari potrebne su bilj*kama u malim količinama - upra*vo u mikrokoličinama (u tragovi*ma). Usprkos tome, vrlo su važne za zdravi rast biljke i imaju ulogu sličnu onoj koju imaju vitamini za zdravlje čovjeka.
Magnezij sudjeluje u stvaranju klorofila, a također utječe na ota*panje fosfora u tlu. Nedostatak ma*gnezija vidljiv je u oštećenjima na rubovima i između žila listova. Taj
mikroelement sadržan je u odre*đenim vrstama kamenog brašna, u koraljnom brašnu, kalij magneziju i dijatomejskoj zemlji.
Željezo također sudjeluje u stvara*nju klorofila i igra važnu ulogu u izmjeni tvari u biljci. Tamo gdje tlo sadrži previše kalija, željezo se veže u spojeve i biljke ga u takvom obli*ku više ne mogu koristiti. Nedosta*tak željeza vidljiv je u žućkastom obojenju listova (kloroza), a žile listova izgledaju kao zelena mreža. Tamo gdje je probleme prouzročio visoki sadržaj kalcija pomaže treset ili kiseli specijalni kompost od lišća i drvenih otpadaka.
Bakar je sastojak enzima, te stoga sudjeluje u procesima izmjene tvari. On "štiti" klorofil. Kod nedostatka bakra lišće postaje svijetlo, a vrhovi se suše. Taj mikroelement sadržan je u brašnu prastijenja, u bazaltnom brašnu i proizvodima algi.
Molibden igra važnu ulogu u pre*tvorbi dušika unutar biljke te u radu bakterija u tlu koje vežu dušik. Ne*dostatak molibdena pojavljuje se samo u kiselim tlima. Listovi tada pokazuju nepravilnosti, a cvjetača ne stvara cvatove. U tom se slučaju mora uravnotežiti pH-vrijednost tla pomoću, primjerice, dijatomejske zemlje.
Najvažnija sredstva za gnojidbu u biološkom vrtu
Životinjska gnojiva
Svježi goveđi gnoj koji sadrži si*jeno od starih vremena spada u naj*važnija prirodna gnojiva. On sadrži sva hranjiva u uravnoteženom, bla*gom sastavu. Pozor: sva životinjska
gnojiva kompostiraju se bez vapna. On razgrađuje vrijedan dušik koji bi, kao i amonijak, beskorisno oti*šao u zrak. Dobro je, naprotiv, posi*pati goveđi gnoj kamenim brašnom
koje ne sadrži vapno.
Svježi se gnoj smije stavljati na gredice samo ujesen i to površinski, u tankom sloju, tako da se tijekom zime mož e razgraditi. Goveđi gnoj prikladan je kao gnojivo za vrlo za*
htjevne biljke.
Sušeni goveđi gnoj naročito je bo*gat kalijem. To hranjivo nedostaje u većini drugih organskih gnojiva ili ga ima u vrlo malim količina*ma. Kod kupovnog goveđeg gnoja obratite pozornost na upute koje jamč e zdravo gospodarenje. Takav gnoj prikladan je naročito za ruže, mrkve i celer.
Konjski gnoj spada, kao što znamo, u vruća gnojiva. Stoga se koristi kao "pakung " za zagrijavanje klija-lišta. On ima sličan sadržaj hranjiva kao goveđi gnoj. Oba se mogu po miješati i zajednički kompostirati. Konjski gnoj treba koristiti samo za uzgoj vrlo zahtjevnih biljaka.
Svinjski gnoj je hladan gnoj. On skoro ne sadrži kalcij, no sadrži
kalij i nešto dušika. Mora se kom*postirati kao i sve druge životinjske izmetine. Prikladan je za celer, po*riluk i maline.
Ovčji, kozji i zečji gnoj spadaju u vruća gnojiva. Njihov sadržaj du*šika može izazvati produženi rast vegetativnih organa. Najbolje se kompostira zasebno ili pomiješan
s drugim gnojem. Prikladan je za vrlo zahtjevno povrće.
Gnoj od peradi ima u usporedbi s većinom drugih vrsta gnoja visoki sadržaj kalija. Njegovo glavno hra*njivo je, međutim, fosfor (do 12% kod guana). Važan je i udio dušika. Budući da se taj dušik u gnoju od pe*radi izuzetno brzo razgrađuje, može kod suvišne gnojidbe doći do opeko*tina. Gnoj od peradi je vruć! Potreb*no ga je kompostirati pomiješanog sa zemljom ili ga koristiti kao gnoj.
Postoji kokošji, pačji i golublji gnoj.
::::::OSTATAK SLIJEDI:::::
Organska gnojidba usklađena s prillikama u vrtu ima mnoge prednosti:
biljke rastu snažne i zdrave. Njiho*vo tkivo ne sadrži suvišnu vodu, stoga su trajnije i bolje se čuvaju. Te harmonično ishranjene biljke vrlo su otporne na bolesti i namet*nike. U pozitivne posljedice prirod*ne gnojidbe spada i izvrsna aroma i upečatljiv okus, jer plod ima dobar ili loš okus kao i ishrana na kojoj je izrastao. Kako bi svojim biljkama u vrtu po*nudio pravilnu kombinaciju, bio-vrtlar mora točno poznavati glavna hranjiva koja su potrebna zelenom raslinju. U njih spadaju ugljik, kisik i vodik. Tim se temeljnim elementi*ma biljke same opskrbljuju iz zraka i iz tla. Dodavati se moraju dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Prema njihovim kemijskim simbolima na*zivamo ih skraćeno NPK-gnojiva. U njih se ubrajaju i kalcij i mikro*elementi.
Dušik
On potiče rast izdanaka i listova te je potreban za stvaranje za život važnih spojeva - bjelančevina. Pri*rodni je "spremnik " dušika zrak. Određena živa bića u tlu su struč*njaci koji mogu zadržati prozračni, anorganski dušik i pretvoriti ga u organske oblike. U njih spadaju, primjerice, kvržišne bakterije kao i drugi mikroorganizmi.
Dušična gnojiva su leguminoze (mahunarke kao: djetelina, vučika, grašak i grah koje obogaćuju dušik putem kvržišnih bakterija u svom korijenju i u tlu), te kupovna gno*jiva: mljeveno rogovlje, strugotine od rogova, sušena krv i sačma od ricinusa. Životinjska gnojiva s re*lativno visokim udjelom dušika su ovčji i kozji gnoj.
Prekomjerna gnojidba dušikom uzrokuje produženi rast vegetativ*nih organa, spužvasto tkivo i osjet*ljivost na bolesti. Biljke sve "ula*žu " u listove, a od toga onda "pate " cvjetovi plodovi. Izrazito preko*mjerna gnojidba dušikom može do*vesti i do "paleži". U takvim sluča*jevima može pomoći malč od sijena koji privlači dušik na sebe, budući da ima vrlo široki C:N-odnos.
Suvišna gnojidba dušikom: zelena, tvrda mjesta nepravilno dozrijevaju.
Nedostatak dušika očituje se u žućkastoj boji listova. To obojenje može čak prijeći u crvenkastoljubi-časte tonove.
Fosfor
On prije svega potiče nastanak cvje*tova i plodova te ima velikog udjela u stvaranju bjelančevina. U njego*vanim humusnim tlima većinom postoji dovoljno fosfornih spojeva. Tamo gdje je život u tlu aktivan, na raspolaganju je i dovoljno fosfora za biljke. Fosforna gnojiva su koštano braš*no, sirovi fosfat i Thomasovo braš*no. Zivotinjsko gnojivo s visokim sadržajem fosfora je gnoj od peradi (kokošji, golublji i guano-gnoj).
Suvišna gnojidba fosforom uzrokuje poteškoće u izmjeni tvari. Biljke više ne mogu apsorbirati određene mikroelemente kao što su željezo i bakar. Posljedica toga su
smetnje u rastu i razvoju.
Nedostatak fosfora vidljiv je u cr*venkastoj ili smeđe ljubičastoj boji lista, u lošem stvaranju korijenja i slabom zametanju plodova.
Kalij
Ovaj se element "brine " za čvrstoću tkiva biljke i za stabilnu struk*turu. On potiče nastanak korijenja i gomolja. Budući da sprečava is-paravanje vode, on tako štiti biljke od isušivanja i smrzavanja uslijed mraza. Hranjivo bogato kalijem naročito je važno za izmjenu tva*ri u biljkama, a ima i važnu ulogu u fotosintezi i kod stvaranja škro*ba i šećera.
Kalij je sadržan u ve*ćini vrsta tla, no mikroorganizmi ga moraju pretvoriti u oblike koji su prihvatljivi biljkama. Sto je tlo aktivnije, to manje "pati " od nedo*
statka kalija.
Gnojiva na bazi kalija su drveni pepeo, proizvodi od algi i kalijma-gnezij (patentirani kalij).
Životinjska gnojiva s velikim sadržajem kalija su gnoj od peradi, sušeni go*veđi gnoj i svinjski gnoj. I koštano brašno sadrži dosta kalija.
Suvišna gnojidba kalijem vidljiva je u nepravilnostima tijekom rasta. U tlu može uslijed viška kalija doći do nedostatka magnezija i kalcija.
Nedostatak kalija vidljiv je po tome da lišće smeđi na rubovima te konač*no odumire. Biljke ne rastu dobro i mogu vrlo iznenada uvenuti.
Kalcij
On veže kiseline u tlu, učvršćuje strukturu tla i potiče život u tlu. Kalcij spada u najvažnije građevne elemente pomoću kojih biljke stva*raju svoja hranjiva. On sudjeluje i u izmjeni iona.
Gnojiva na bazi kalcija su kalci-jev karbonat, lapor, magnezijev vapnenac, živo vapno, Thomasovo brašno, kameno brašno i dijatomej-ska zemlja.
Suvišna gnojidba kalcijem poti*skuje kalij. Tlo postaje izrazito al-kalno. Većina biljaka međutim pre*dnost daje blago kiseloj zemlji.
Nedostatak kalcija vidljiv je u sla*bom rastu korijenja, a tlo postaje kiselo.
Mikroelementi
Ove dodatne tvari potrebne su bilj*kama u malim količinama - upra*vo u mikrokoličinama (u tragovi*ma). Usprkos tome, vrlo su važne za zdravi rast biljke i imaju ulogu sličnu onoj koju imaju vitamini za zdravlje čovjeka.
Magnezij sudjeluje u stvaranju klorofila, a također utječe na ota*panje fosfora u tlu. Nedostatak ma*gnezija vidljiv je u oštećenjima na rubovima i između žila listova. Taj
mikroelement sadržan je u odre*đenim vrstama kamenog brašna, u koraljnom brašnu, kalij magneziju i dijatomejskoj zemlji.
Željezo također sudjeluje u stvara*nju klorofila i igra važnu ulogu u izmjeni tvari u biljci. Tamo gdje tlo sadrži previše kalija, željezo se veže u spojeve i biljke ga u takvom obli*ku više ne mogu koristiti. Nedosta*tak željeza vidljiv je u žućkastom obojenju listova (kloroza), a žile listova izgledaju kao zelena mreža. Tamo gdje je probleme prouzročio visoki sadržaj kalcija pomaže treset ili kiseli specijalni kompost od lišća i drvenih otpadaka.
Bakar je sastojak enzima, te stoga sudjeluje u procesima izmjene tvari. On "štiti" klorofil. Kod nedostatka bakra lišće postaje svijetlo, a vrhovi se suše. Taj mikroelement sadržan je u brašnu prastijenja, u bazaltnom brašnu i proizvodima algi.
Molibden igra važnu ulogu u pre*tvorbi dušika unutar biljke te u radu bakterija u tlu koje vežu dušik. Ne*dostatak molibdena pojavljuje se samo u kiselim tlima. Listovi tada pokazuju nepravilnosti, a cvjetača ne stvara cvatove. U tom se slučaju mora uravnotežiti pH-vrijednost tla pomoću, primjerice, dijatomejske zemlje.
Najvažnija sredstva za gnojidbu u biološkom vrtu
Životinjska gnojiva
Svježi goveđi gnoj koji sadrži si*jeno od starih vremena spada u naj*važnija prirodna gnojiva. On sadrži sva hranjiva u uravnoteženom, bla*gom sastavu. Pozor: sva životinjska
gnojiva kompostiraju se bez vapna. On razgrađuje vrijedan dušik koji bi, kao i amonijak, beskorisno oti*šao u zrak. Dobro je, naprotiv, posi*pati goveđi gnoj kamenim brašnom
koje ne sadrži vapno.
Svježi se gnoj smije stavljati na gredice samo ujesen i to površinski, u tankom sloju, tako da se tijekom zime mož e razgraditi. Goveđi gnoj prikladan je kao gnojivo za vrlo za*
htjevne biljke.
Sušeni goveđi gnoj naročito je bo*gat kalijem. To hranjivo nedostaje u većini drugih organskih gnojiva ili ga ima u vrlo malim količina*ma. Kod kupovnog goveđeg gnoja obratite pozornost na upute koje jamč e zdravo gospodarenje. Takav gnoj prikladan je naročito za ruže, mrkve i celer.
Konjski gnoj spada, kao što znamo, u vruća gnojiva. Stoga se koristi kao "pakung " za zagrijavanje klija-lišta. On ima sličan sadržaj hranjiva kao goveđi gnoj. Oba se mogu po miješati i zajednički kompostirati. Konjski gnoj treba koristiti samo za uzgoj vrlo zahtjevnih biljaka.
Svinjski gnoj je hladan gnoj. On skoro ne sadrži kalcij, no sadrži
kalij i nešto dušika. Mora se kom*postirati kao i sve druge životinjske izmetine. Prikladan je za celer, po*riluk i maline.
Ovčji, kozji i zečji gnoj spadaju u vruća gnojiva. Njihov sadržaj du*šika može izazvati produženi rast vegetativnih organa. Najbolje se kompostira zasebno ili pomiješan
s drugim gnojem. Prikladan je za vrlo zahtjevno povrće.
Gnoj od peradi ima u usporedbi s većinom drugih vrsta gnoja visoki sadržaj kalija. Njegovo glavno hra*njivo je, međutim, fosfor (do 12% kod guana). Važan je i udio dušika. Budući da se taj dušik u gnoju od pe*radi izuzetno brzo razgrađuje, može kod suvišne gnojidbe doći do opeko*tina. Gnoj od peradi je vruć! Potreb*no ga je kompostirati pomiješanog sa zemljom ili ga koristiti kao gnoj.
Postoji kokošji, pačji i golublji gnoj.
::::::OSTATAK SLIJEDI:::::