OD VELJAČE ove godine konoplja se osim kao hrana za životinje može koristiti i kao hrana za čovjeka, ali je deklarirana kao dodatak prehrani (hrana obogaćena nutrijentima). Aktualni Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina 12. veljače 2012. godine potpisao je Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje. U njemu, između ostalog, stoji: “U Republici Hrvatskoj dopušteno je uzgajati konoplju (Cannabis sativa L) u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje”.
Pravilnikom se definira da je konoplju dopušteno uzgajati ako sadržaj tetrahidrokanabinola u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 posto. Konoplja se može uzgajati na temelju dozvole koju izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Zahtjev za dobivanje dozvole pravna ili fizička osoba podnosi najkasnije do 31. svibnja tekuće godine.
Dozvola za uzgoj konoplje izdaje se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, namjerava uzgajati konoplju na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu ili posjedu na površini od najmanje jednog hektara te nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo zlouporabe droga u zadnjih pet godina do datuma podnošenja Zahtjeva. Dozvola vrijedi za jednu sjetvenu sezonu.
Za sjetvenu sezonu za koju je dobila dozvolu za uzgoj konoplje pravna ili fizička osoba obvezna je čuvati račun o kupnji sjemena iz kojeg je vidljiva količina kupljenog sjemena kao i sve prateće dokumente izdane od ovlaštenih tijela iz kojeg je vidljiva sorta zasađene konoplje.
Treba primijetiti da je Pravilnik o uzgoju konoplje prošao vrlo tiho, kad znamo da je konoplja vrlo korisna stvar, ne samo za prehranu čovjeka, a što samo po sebi postaje presedan. Samo jedna u moru korisnosti konoplje je da se ranije vrlo često sijala na iscrpljenim, “nabijenim” tlima, kako bi ih se razrahlilo i po mogućnosti pripremilo za kasniji uzgoj zahtjevnijih biljki, kao što su žitarice, ili kad znamo da od konoplje možemo napraviti 50.000 različitih stvari.
Do 2004. godine dopuštene su bile 24 sorte, ali od tad za Hrvatsku postoji samo tajanstveni flajšman. Sjeme koje ne postoji.
Konoplja je poljoprivrednicima zanimljiva jer u Hrvatskoj za sad nema bolesti i štetnika. Prinos suhe stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedne i pol do dvije tone. Kako je konoplja bujnog rasta, ona sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova. Zanimljiva je za uvrštavanje u plodored u Slavoniji, ionako često sveden na kukuruz i pšenicu. Papirna industrija u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu, papir nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri – u takve proizvode obavezno se dodaje određeni postotak konopljinih vlakana. Malobrojni prerađivači konoplje za papir za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.
Od veljače ove godine mogu se saditi čak 43 sorte konoplje. Kako saznajemo, prva sjetva bila je u proljeće ove godine, a izgleda i da su poljoprivrednici bili u niskom startu što se tiče uzgoja konoplje.
sa : Index.hr
Pravilnikom se definira da je konoplju dopušteno uzgajati ako sadržaj tetrahidrokanabinola u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 posto. Konoplja se može uzgajati na temelju dozvole koju izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Zahtjev za dobivanje dozvole pravna ili fizička osoba podnosi najkasnije do 31. svibnja tekuće godine.
Dozvola za uzgoj konoplje izdaje se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, namjerava uzgajati konoplju na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu ili posjedu na površini od najmanje jednog hektara te nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo zlouporabe droga u zadnjih pet godina do datuma podnošenja Zahtjeva. Dozvola vrijedi za jednu sjetvenu sezonu.
Za sjetvenu sezonu za koju je dobila dozvolu za uzgoj konoplje pravna ili fizička osoba obvezna je čuvati račun o kupnji sjemena iz kojeg je vidljiva količina kupljenog sjemena kao i sve prateće dokumente izdane od ovlaštenih tijela iz kojeg je vidljiva sorta zasađene konoplje.
Treba primijetiti da je Pravilnik o uzgoju konoplje prošao vrlo tiho, kad znamo da je konoplja vrlo korisna stvar, ne samo za prehranu čovjeka, a što samo po sebi postaje presedan. Samo jedna u moru korisnosti konoplje je da se ranije vrlo često sijala na iscrpljenim, “nabijenim” tlima, kako bi ih se razrahlilo i po mogućnosti pripremilo za kasniji uzgoj zahtjevnijih biljki, kao što su žitarice, ili kad znamo da od konoplje možemo napraviti 50.000 različitih stvari.
Do 2004. godine dopuštene su bile 24 sorte, ali od tad za Hrvatsku postoji samo tajanstveni flajšman. Sjeme koje ne postoji.
Konoplja je poljoprivrednicima zanimljiva jer u Hrvatskoj za sad nema bolesti i štetnika. Prinos suhe stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedne i pol do dvije tone. Kako je konoplja bujnog rasta, ona sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova. Zanimljiva je za uvrštavanje u plodored u Slavoniji, ionako često sveden na kukuruz i pšenicu. Papirna industrija u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu, papir nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri – u takve proizvode obavezno se dodaje određeni postotak konopljinih vlakana. Malobrojni prerađivači konoplje za papir za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.
Od veljače ove godine mogu se saditi čak 43 sorte konoplje. Kako saznajemo, prva sjetva bila je u proljeće ove godine, a izgleda i da su poljoprivrednici bili u niskom startu što se tiče uzgoja konoplje.
sa : Index.hr