c/p
[FONT="]Po mreži odnedavno kruži mail (jedna od verzija istog priložena je u kurzivu na kraju članka) o šokantnim propustima testa koji se koristi na hrvatskim cestama - nažalost nije riječ o još jednoj urbanoj legendi. Testovi koji se koriste u otkrivanju prisutnosti droga, a zasnivaju se na EMIT metodi (Enzyme Multy Immunoassay Test) vrlo su nepouzdani jer otkrivaju određene kemijske strukture koje su karakteristične za određene opijate, ali također i za normalne, neopijatne lijekove koji se primjenjuju u svakodnevnom liječenju bolesti, počevši od najjednostavnije prehlade pa na dalje. [/FONT]
[FONT="]Lijekove koji mogu utjecati na pozitivne rezultate kod testiranja se mogu podijeliti u skupine: [/FONT][FONT="]
1) Antitusici (lijekovi protiv kašlja) – slični su po strukturi morfinu (Kodein, Noskapin, Etilmorfin)
2) Slabi analgetici (lijekovi protiv boli) – slični po strukturi THC-u (Ketoprofen, Ibuprofen, Naproksen)
3) Antibiotici – slični po strukturi kokainu (Klavocin, Augmentin, Amoksicilin, Amoxil)
4) Lokalni anestetici – primjenjuju se u stomatologiji, kokainske strukture (Lidokain, Benzokain, Novokain, Tetrakain)
5) Kapi za nos – amfetaminska struktura (Efedrin, Pseudoefedrin, Fenilefrin)
6) Nesteroidni analgetici – morfinske strukture (Tramadol, Tramundin, Tramal)
Do pozitivne reakcije na droge može čak doći i nakon konzumacije kolača od maka, zbog toga što se iz maka inače dobiva morfij pa je prisutna morfinska struktura koja će za posljedicu imati pozitivan test na droge. [/FONT]
Jedina pozitivna metoda kojim bi se, recimo, ibuprofen razlučio od THC-a jest plinska kromatografija i vezani sustav GC/MS. Da bi vozač dokazao da je u pitanju ibuprofen, a ne THC on bi morao zatražiti da ga pandurija vozi na vađenje krvi i urina u ambulantu. Njegovi uzorci bi morali biti poslani u Zagreb u Centar za kriminalistička vjestačenja u Kustošiji, gdje se nalazi GC/MS i tek tamo bi se nešto suvislo dokazalo. Al i tu ima problem....
Pravilnik o načinu i postupku vađenja krvi i uzimanja mokraće za analizu radi utvrđivanja koncentracije alkohola, opojnih droga i psihoaktivnih tvari (od 8. listopada 1999.) u članku 12. doslovno kaže:
"Uzorci krvi i mokraće pohranjuju se u hladnjaku na temperaturi od 40 C i čuvaju šest mjeseci od izvršene analize."
Obratite pozornost na onih 40 °C! 40!!!! A ne -40! Zbog šlampavosti i aljkavosti zakonodavca otvorena je velika rupa. Zašto? Pa ako se uzorak stavi na -40 krši se pravilnik, a ako se pohrani na 40 - biokemijski procesi ce učiniti svoje i nikom ništa -pojeo vuk magarca!
Uostalom, novi zakon je pun i prepun rupa koje su nastale baš zbog jako, jako nestručne izrade.
Rezultat: Testovi koje imamo nisu dovoljno pouzdani da bi davali dokaze koji se mogu koristiti u pravosudne svrhe. Naime, u USA je već bilo rušenja presuda na Vrhovnom sudu zbog - nepouzdanosti EMIT testova.